Unapredi rad svog udruženja


U Srbiji udruženja građana(UG), organizacije civilnog/građanskog društva(OCD/OGD), nevladine organizacije(NVO) imaju istu šifru delatnosti i termin koji ću ja koristiti je OCD jer mi je najbliskiji. Iako postoje male razlike u definisanju ovih pojmova one se suštinski ne razlikuju. Kada to kažem, mislim na to da svi nabrojani oblici neprofitni, imaju svoju misiju i viziju koja se odnosi na unapređivanje položaja zajednice sa kojom rade.

  • Jasno definisanih ciljeva kojima OCD teži.
  • Načina komunikacije poruke koju želite da prenesete.
  • Planiranju i organizaciji ljudskih, finansijskih i drugih resursa.

Strateški plan je kao mapa za vašu organizaciju – definiše dugoročne ciljeve i korake koji su potrebni da ih postignete. Ovaj dokument se u idelanim uslovima izrađuje na 3 do 5 godina.

Kada sam učestvovao u izradi prvog strateškog plana za organizaciju u kojoj sam angažovan, uz eksternu mentorsku podršku uvideo sam važnost angažovanja ceog tima da svoje ideje, želje i pogled na isti problem stave na papir. Ovaj proces, kasnije i strateški plan nam je pomogao da nam veći projekti budu finansirani, a rad organizacije fokusiraniji i kvalitetniji.

Strateškim planom dobijamo zvanični dokument OCD koji pomaže da planiranje rada organizacije postane usmereno, a resursi da se koriste efikasnije. To bi značilo da ako se vi bavite npr. položajem žena, a pojavi se konkurs koji se odnosi na zaštitu divljih životinja – vi napišete projekat i ne dobijete podršku. Logično! :) Na taj način trošite energiju i vreme. Svakom donatoru su vrlo važne i reference i prethodno iskustvo. Ali, ako ste vi strateškim planom predvideli da želite te dve stvari da spojite ili da to budu vaša dva pravca kretanja, onda je možda i lakše dobiti sredstva.

Razlika između običnog strateškog plana i odličnog strateškog plana je u nivou uključenosti tima iz OCD koji radi u zajednici i mentora/lidera koji vodi proces izrade ovog dokumenta. Nije dovoljno samo da angažujemo nekoga da napiše u naše ime, već da angažujemo nekog ko će nam pomoći da probleme i mogućnosti sagledamo sa svih strana i izvučemo najbolje za tim, organizaciju i zajendicu sa kojom radimo.

Strateško planiranje ide ruku pod ruku sa komunikacionom strategijom i bazom podrške. Ovo su dokumenti za koje možemo da kažemo da mi to znamo i imamo u glavi. Seti se situacije kada kreneš u prodavnicu bez spiska i zaboraviš ključnu stvar da kupiš. Isto tako su komunikaciona strategija i baza podrške nešto što prati strateški plan i pomaže da imamo jasnoću.

Ova dva dokumenta se kreiraju kao nastavak strateškog plana i oslanjaju se na njega. Izraditi njih same za sebe je korisno ali ima više smisla ako su u paketu sa strateškim planom.

Komunikacija je ključ uspeha svake organizacije. Bez jasne komunikacione strategije, vaša poruka može ostati nečujna. Kada sam prvi put razvijao komunikacionu strategiju za našu organizaciju, i sada posle nekoliko godina od tada – postalo je jasno koliko je važno imati dosledan pristup u komunikaciji sa članovima, donatorima i širom zajednicom. Dobra komunikaciona strategija pomaže da misija i ciljevi OCD budu razumljivi i podržani od strane svih relevantnih aktera.

Zamislite da imaš sve ključne kontakte, resurse i informacije na jednom mestu. Baza podrške nije samo dokument, već strateški alat koji vašu organizaciju čini da bude spremnija na izazove i prilike.

Baza podrške je sama po sebi je mnogo „življi“ dokument od strateškog plana jer može na dnevnom nivou da se unapređuje u zavisnosti od okolnosti i mogućnosti koje se pojave na putu.

Baza podrške pomaže da na jednom mestu imamo volontere, donatore, ključne aktere iz zajednice, eksperte/kinje, druge OCD, mreže organizacija i sve druge pojedince, organizacije i institucije koje nam mogu na neki način pružiti podršku.


Svaki uspešan projekat počinje sa odličnom idejom, koja treba da se prebaci u još bolji predlog projekta.

Pisanje predloga projekta je kombinacija znanja, istraživanja i analize problema, dok sa druge strane je traženje kreativnih alata i načina koji će uticati na rešavanje tog problema.

Na žalost ili sreću, to nije dovoljno.

Kada pišemo predloge projekata za koje su potrebna sredstva, najvažnije je jasno predstaviti na koji način su povezani: problem, ciljevi, aktivnosti i očekivani rezultati. Kada postoji logična konekcija između ove 4 stavke, onda šanse da se dobije projekat su mnogo veće.

A da bi se došlo do te logičnosti, idealno je koristiti matricu logičkog okvira.

Matrica logičkog okvira je alat koji nam pomaže da jasno definišemo ciljeve i pratimo napredak naših projekata. Ona povezuje ta 4 elementa i jasno možemo da vidimo šta se ne uklapa i kako ga treba prilagoditi. To što u nekim delovima predloga projekta ne postoji logična povezanost je normalno i dešava se i malim i velikim organizacijama.

Matricu ne zahtevaju svi donatori ali to ne znači da oni vaš predlog projekta koji pošaljete na konkurs ne ubace u matricu i pogledaju koliko je vaš predlog logičan. Većina donatora vam neće reći zašto vaš predlog prejkta odbijen za finansiranje, ali ako znamo da smo uradili sve što je do nas, onda očajavanje i nervoza biće manji.


  • Pisanje predloga projekata
  • Postavljanje organizacionih i projektnih ciljeva i rezultata kroz matricu logičkog okvira
  • Vođenje tima i delegiranje zaduženja
  • Finansijski menadžment
  • Komunikacija sa partnerima i dobavljačima
  • Analiza i rešavanje problema tokom realizacije projekata
  • Monitoring i evaluacija rezultata projekta
  • Finansijsko i narativno izveštavanje o napretku projekata donatorima
  • Mentorski rad iz oblasti menadžmenta projekata u širem timu OCD
  • Član tima za izradu trogodišnjeg Strateškog plana i Baze podrške organizacije
  • Kreator Komunikacione strategije
  • Učestvovao u izradi Plana razvoja organizacije od 2024. do 2027. godine u sklopu nacionalnog ACT projekta Švajcarske ambasade